I le itulagi atoa o Amerika Latina, e toetoe lava a leai se suiga o le tuputupu aʻe o le GDP i le silia ma le 2%, e tusa ai ma le ECLAC.
Charles W. Thurston, Tusitala o Amerika Latina03.31.25
O le manaʻoga malosi a Pasila mo vali ma mea e ufiufi ai mea na siʻitia i le 6% i le 2024, ma ua faaluaina ai le siʻitia o le oloa faʻalotoifale atoa a le atunuʻu. I tausaga ua mavae, e masani ona sili atu le faʻatelevaveina o le GDP i le tasi pe lua pasene, ae i le tausaga talu ai, na faʻatelevaveina le fua faatatau, e tusa ai ma se lipoti talu ai nei a Abrafati, le Associação Brasileira dos Fabricantes de Tintas.
“Na faaiʻuina le maketi o vali ma vali ufiufi a Pasila i le 2024 ma ni faʻatauga sili ona maualuga, e sili atu i faʻamoemoega uma na ofoina atu i le gasologa o le tausaga. Na tumau pea le saoasaoa o faʻatauga i le tausaga atoa i laina oloa uma, ma tuleia ai le aofaʻi atoa i le 1.983 piliona lita — 112 miliona lita e sili atu nai lo le tausaga talu ai, o loʻo faʻatusalia ai le tuputupu aʻe o le 6.0% — e sili atu i le fua faatatau o le 5.7% mo le 2021, o se tausaga ua manatu i ai le pisinisi o se tausaga e ese mai ai,” o le tala lea a Fabio Humberg, le faatonu o faalapotopotoga o fesootaiga ma sootaga a Abrafati, i se imeli i le CW.
“O le voluma o le 2024 — e toetoe lava 2 piliona lita — o loʻo faʻatusalia ai le taunuuga sili ona lelei i le faʻasologa faʻasolopito ma ua uma ona avea ai Pasila ma gaosi oloa lona fa i le lalolagi, e sili atu nai lo Siamani,” o le matauga lea a Humberg.
Toeitiiti lava a lē tutusa le tuputupu aʻe o le itulagi
I le itulagi atoa o Amerika Latina, e toetoe lava a leai se suiga o le tuputupu aʻe o le GDP i le silia ma le 2%, e tusa ai ma le Komisi o le Tamaoaiga a Malo Aufaatasi mo Amerika Latina ma le Caribbean (ECLAC). "I le 2024, na faʻalauteleina ai tamaoaiga o le itulagi i le tusa ma le 2.2%, ma mo le 2025, o le tuputupu aʻe faʻaitulagi ua fuafuaina i le 2.4%," o le tala lea a le au suʻesuʻe a le Vaega o Atinaʻe Tau Tamaoaiga a le ECLAC i le Preliminary Overview of the Economies of Latin America and the Caribbean, na tuʻuina atu i le faʻaiuga o le 2024.
“E ui o faʻaaliga mo le 2024 ma le 2025 e sili atu nai lo le averesi mo le sefulu tausaga, ae o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o le a tumau pea le maualalo. O le averesi o le tuputupu aʻe faaletausaga mo le sefulu tausaga 2015–2024 e tu i le 1%, e faasino i le GDP i le tagata e le minoi i lena vaitaimi,” o le tala lea a le lipoti. O atunuu o le itulagi o loʻo feagai ma le mea ua taʻua e le ECLAC o le “mailei o le maualalo o le gafatia mo le tuputupu aʻe.”
E le tutusa le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i totonu o itumalo, ma o loʻo faʻaauau pea lenei aga, e tusa ai ma le fautuaga a le ECLAC. "I le tulaga o itumalo, i Amerika i Saute ma le vaega e aofia ai Mekisiko ma Amerika Tutotonu, ua faʻagesegese le fua faatatau o le tuputupu aʻe mai le afa lona lua o le 2022. I Amerika i Saute, e sili atu ona iloga le faʻagesegese pe a le aofia ai Pasila, aua o lena atunuu e tuleia i luga le fua faatatau o le tuputupu aʻe o le GDP i totonu o itumalo ona o lona telē ma le lelei o le faatinoga; o le tuputupu aʻe ua faʻalagolago tele i le faʻaaogaina tumaoti," o le faʻamatalaga lea a le lipoti.
“O lenei faʻatinoga vaivai ua faʻatatauina ua faʻailoa mai ai, i le va o tausaga, o le sao o tamaoaiga o Amerika Latina ma le Karepiane i le tuputupu aʻe o le lalolagi, lea ua faʻaalia i pasene, o le a toetoe lava a afa,” o le fautuaga lea a le lipoti.
O faʻamatalaga ma tuutuuga mo atunuu autu i Amerika Latina o loʻo mulimuli mai.
Brazil
O le faʻateleina tele o le faʻaaogaina o vali ma mea e ufiufi ai i Pasila i le 2024 na lagolagoina e le 3.2% o le tuputupu aʻe lautele o le tamaoaiga i le atunuʻu. O le GDP ua vaʻaia mo le 2025 e fai si telegese, i le 2.3%, e tusa ai ma faʻaaliga a le ECLAC. E tutusa lava faʻaaliga a le Faletupe o le Lalolagi mo Pasila.
I le vaega o pisinisi vali, sa malosi le faatinoga a Pasila i itu uma, e taitaia e le vaega o taavale. "Sa i ai le tuputupu aʻe i laina oloa uma mai le pisinisi vali ma vali [i le 2024], aemaise lava i vali OEM o taavale, lea na oo mai i le faatupulaia tele o le faatauina atu o taavale," o le tala lea a Abrafati.
O le fa'atauina atu o ta'avale fou a Pasila e aofia ai pasi ma loli na si'itia i le 14% i le 2024 i le maualuga i le 10 tausaga, e tusa ai ma le Associacao Nacional dos Fabricantes de Veiculos Automotores (Anfavea). O le fa'atauina atu o ta'avale i le tausaga atoa e 2.63 miliona i le 2024, ma toe fa'afo'i ai le atunu'u i le tulaga valu i le lalolagi atoa i maketi, e tusa ai ma le fa'alapotopotoga. (Taga'i CW 1/24/25).
“Na vaaia fo’i le tuputupu a’e o fa’atauga o le toe fa’amama o ta’avale i le fua faatatau o le 3.6%, ona o le fa’ateleina o fa’atauga o ta’avale fou – lea e iai sona a’afiaga i le fa’atauina atu o ta’avale fa’aaoga ma le fa’aaluina o tupe i le toe fa’aleleia a’o fa’atalitali i na fa’atauga – ma le maualuga o le talitonuga o tagata fa’atau,” o le matauga lea a Abrafati.
Sa fa’aauau pea ona fa’aalia e vali teuteu le fa’atinoga sili ona lelei, fa’atasi ai ma le aofa’i o vali e 1.490 piliona lita (e 5.9% le si’itia mai le tausaga talu ai), o le fuafuaga lea a Abrafati. “O se tasi o mafua’aga o lena fa’atinoga lelei i vali teuteu o le fa’amautuina lea o se aga masani i tagata e tausia o latou fale, ina ia avea ai ma nofoaga e mafanafana ai, sulufa’iga ma le soifua manuia, lea ua leva ona i ai talu mai le fa’ama’i,” o le fautuaga lea a Abrafati.
“O le fa’aopoopoga i lena aga o le fa’ateleina lea o le talitonuga o tagata fa’atau, aua ua lagona e tagata fa’atau ua sili atu a latou galuega ma le saogalemu o tupe maua, o le mea taua lea i lo latou filifili e fa’aalu tupe i se vali fou i o latou fanua,” o le fa’amatalaga lea a le peresitene sili o le Abrafati, Luiz Cornacchioni, i le tusi.
Sa faʻaalia foʻi e le kamupani vali faʻapisinisi se tuputupu aʻe malosi, ona o polokalame tau atinaʻe a le malo na amata i le faʻaiuga o le 2023 i lalo o le Peresetene Luiz Inácio Lula da Silva.
“O le isi mea mata’ina o le 2024 o le fa’atinoga o vali fa’apisinisi, lea na fa’atupula’ia le tele e silia ma le 6.3% pe a fa’atusatusa i le 2023. O vaega uma o le laina vali fa’apisinisi na fa’aalia ai le tuputupu a’e maualuga, aemaise lava ona o le malosi o fa’atauga o oloa fa’atau ma le alualu i luma o galuega tau atina’e (fa’amalosia e mea e pei o le tausaga o faigapalota ma konekarate na tu’uina atu i le vaega tumaoti),” o le fa’amatalaga lea a Abrafati.
O atina'e tetele o se tasi o taula'iga autū o le Polokalame Fou o le Fa'atelevaveina o le Tuputupu A'e a le Malo (Novo PAC), o se fuafuaga fa'afaigaluega e $347 piliona e fa'atatau i atina'e tetele, atina'e, ma galuega tau si'osi'omaga, ia e fa'atatau e atiina a'e ai itulagi uma o le atunu'u i se tulaga tutusa (Tagai CW 11/12/24).
“O le Novo PAC e aofia ai se faiga faapaaga malosi i le va o le malo tele ma le vaega tumaoti, setete, munisipale, ma faalapotopotoga lautele i se taumafaiga soofaatasi ma tuuto atu agai i le suiga o le siosiomaga, neo-industrialization, tuputupu aʻe faatasi ai ma le aofia ai o tagata lautele, ma le faatumauina o le siosiomaga,” o le saunoaga lea a le upega tafailagi a le peresitene.
O tagata ta'aalo tetele i le maketi o vali, ufiufi ma mea fa'apipi'i (NAICS CODES: 3255) e aofia ai nei tagata e to'alima, e tusa ai ma Dunn & Bradstreet:
• Oswaldo Crus Quimica Industria e Comercio, faʻavae i Guarulhos, Sao Paulo setete, faʻatasi ai ma faʻatauga faʻaletausaga o le $ 271.85 miliona.
• Henkel, e fa'avae i Itapevi, setete o Sao Paulo, ma le $140.69 miliona i fa'atauga.
• Fasiotia S/A Tintas e Adesivos, e faavae i Novo Hamburgo, Rio Grande Do Sul setete, faatasi ai ma le $129.14 miliona i le faatauina atu.
• Renner Sayerlack, e fa'avae i Sao Paulo, ma le $111.3 miliona i ana fa'atauga.
• Sherwin-Williams do Brasil Industria e Comercio, fa'avae i Taboao Da Serra, setete o Sao Paulo, ma le $93.19 miliona o fa'atauga.
Argentina
O Atenitina, lea e tuaoi ma Pasila i totonu o atunuu o le Southern Cone, ua sauni e toe faafoi mai le tuputupu aʻe malosi e 4.3% i le tausaga nei ona o le faaitiitia o le 3.2% i le 2024, o se taunuuga tele o le taiala malosi o le tamaoaiga a Peresitene Javier Milei. O lenei fuafuaga o le GDP e le ECLAC e itiiti ifo le mautinoa nai lo le valoʻaga a le International Monetary Fund e uiga i le 5% o le tuputupu aʻe mo Atenitina i le 2025.
O le vaitaimi o le toe tuputupu aʻe o fale i Atenitina ua faʻamoemoeina o le a faʻateleina ai le manaʻoga mo vali ma mea e ufiufi ai fale (Tagai CW 9/23/24). O se tasi o suiga taua i Atenitina o le mutaaga lea o le si'itia o le lisi ma le puleaina o le umi o lisi mo le maketi o fale nofomau. Ia Aokuso 2024, na lafoa'i ai e Milei le Tulafono o Lisi 2020 na fa'atuina e le muamua
pulega tauagavale.
O le toe faʻafouina o fale mautotogi ua toe foʻi i le maketi tatala e ono avea ma faʻaleleia atili ai le tau o vali fale i le toeitiiti $650 miliona i le faʻaiuga o le 2027 ina ua maeʻa ona tuputupu aʻe i le fua faatatau o le tuputupu aʻe faaletausaga (CAGR) e tusa ma le 4.5% i le vaitaimi e lima tausaga i le va o le 2022 ma le 2027, e tusa ai ma se suʻesuʻega a le IndustryARC.
O kamupani vali ma ufiufi tetele i Atenitina, e tusa ai ma le D&B, e aofia ai:
• Akzo Nobel Atenitina, e fa'avae i Garín, itumalo o Buenos Aires, fa'atauga e le'i fa'ailoaina.
• Ferrum SA de Ceramica y Metalurgia, fa'avae i Avellaneda, Buenos Aires, fa'atau $116.06 miliona i le tausaga.
• Chemotecnica, o lo'o i Carlos Spegazzini, Buenos Aires, e le'i fa'ailoa mai pe fa'apefea ona fa'atau atu.
• Mapei Atenitina, e fa'avae i Escobar, Buenos Aires, fa'atauga e le'i fa'ailoaina.
• Akapol, faʻavae i Villa Ballester, Buenos Aires, faʻatauga e leʻi faʻaalia.
Colombia
O le toe faʻaleleia o le tuputupu aʻe i Colombia ua vaʻaia mo le 2025 i le 2.6% pe a faʻatusatusa i le 1.8% i le 2024, e tusa ai ma le ECLAC. O le a avea lenei mea ma faʻailoga lelei mo le
vaega fa'ata'ita'i.
“O le manaʻoga i totonu o le atunuʻu o le a avea ma autū o le tuputupu aʻe i le isi lua tausaga. O le faʻaaogaina o oloa, lea na vaʻaia se toe faʻaleleia faʻatasi i le 2024, o le a faʻalauteleina malosi i le 2025 ona o le maualalo o pasene o tului ma le maualuga o tupe maua moni,” o le tusitusiga lea a le au suʻesuʻe i le BBVA i se vaʻaiga ia Mati 2025 mo le atunuʻu.
O le atina'eina o atina'e tetele, lea ua amata ona vave ona tupuolaola, o le a si'itia ai fo'i le mana'oga mo vali fa'apisinisi. O galuega tetele, e pei o le malaevaalele fou o Cartegena, ua fa'atulaga e amata fausia i le afa muamua o le 2025.
“O le taula’iga a le malo i atina’e tetele, e aofia ai felauaiga, malosiaga ma atina’e lautele (a’oga ma falema’i), o le a tumau pea o se poutū autū o le fuafuaga tau tamaoaiga. O galuega tetele e aofia ai le fa’alauteleina o auala, faiga o metro ma le fa’aonaponeiina o uafu,” o le lipoti lea a le au su’esu’e i Gleeds.
“Na faaauau pea ona faateia le vaega o galuega tau le va o tagata lautele i le tuputupu aʻe o le 13.9% i le kuata lona lua o le 2024 i lana faasologa o fetuunaiga faʻavaitaimi, ina ua maeʻa le lima kuata sosoo o le faʻaitiitia. Peitaʻi, o loʻo tumau pea le vaega e sili ona tuai i le tamaoaiga atoa, e 36% i lalo ifo o tulaga aʻo leʻi oʻo mai le faʻamaʻi,” o le faʻaopoopoga lea a le au suʻesuʻe a Gleeds.
O tagata ta'aalo tetele i le maketi e pei ona fa'avasegaina e le D&B o mea nei:
• Compania Global de Pinturas, e fa'avae i Medellin, matagaluega a Antioquia, ma le $219.33 miliona i fa'atauga fa'aletausaga.
• Invesa, e fa'avae i Envigado, Antioquia, ma le $117.62 miliona i fa'atauga.
• Coloquimica, e faavae i La Estrella, Antioquia, ma le $68.16 miliona i le faatauina atu.
• Sun Chemical Colombia, e fa'avae i Medellin, Antioquia, ma le $62.97 miliona i fa'atauga.
• PPG Industries Colombia, e fa'avae i Itagui, Antioquia, ma le $55.02 miliona i fa'atauga.
Paraguay
O se tasi o atunuu i Amerika Latina o loʻo faʻamoemoeina o le a sili ona vave tuputupu aʻe o Paraguay, lea ua fuafuaina o le a faʻalauteleina lona GDP i le 4.2% i le tausaga nei, ina ua maeʻa le tuputupu aʻe o le 3.9% i le tausaga talu ai, e tusa ai ma le lipoti a le ECLAC.
“O le GDP i Paraguay ua fuafua e $45 piliona i le faaiuga o le 2024 i le tau o le GDP i le taimi nei. I le vaai atu i le 2025, o loo fautua mai ai e ono oo atu le fuafuaga a Paraguay mo le GDP i le 2025 i le $46.3 piliona. Ua tuputupu aʻe le tamaoaiga o Paraguay i le averesi o le fua faatatau o le tuputupu aʻe faaletausaga e 6.1% i le fa tausaga talu ai ma ua faatulagaina o le tamaoaiga lona 15 sili ona tele i Amerika, e sili atu nai lo Uruguay,” o le lipoti lea a le World Economics, o le au suʻesuʻe e faʻavae i Lonetona.
O loʻo faʻaauau pea ona avea le gaosiga laiti ma se vaega tele o le tamaoaiga o Paraguay. "Ua fuafua e le BCP [Paraguay Central Bank] o le [2025] o le a manuia mo le alamanuia i Paraguay, faʻatasi ai ma le faʻamamafa i le vaega o maquila (faʻapotopotoina ma faʻamaeʻaina o oloa). O le vaʻaiga mo le alamanuia atoa o le 5% tuputupu aʻe" na lipotia mai e le H2Foz, ia Tesema 2024.
O le fa'afaigaluegaina o atina'e tetele o le a fa'afaigofieina atili ai le gaosiga i Paraguay.
“Na faasilasila mai e le OPEC Fund for International Development (ia Ianuari) o loo tuuina atu se nonogatupe e $50 miliona i Paraguay e fesoasoani faatasi ai i le toe faaleleia, faaleleia atili ma le tausiga o le Auala Faaleatunuu PY22 ma auala ulufale i le matagaluega i matu o Paraguay o Concepción. Sa fesoasoani faatasi i le totogiina o se nonogatupe e $135 miliona mai le CAF (Faletupe o Atinae o Amerika Latina ma le Karepiane),” o le lipoti lea a le Middle East Economy.
O auala ma le fausiaina o faletalimalo fou o le a fesoasoani i Paraguay e faalautele ai lana pisinisi tafafao maimoa, lea o loo vave ona tuputupu ae, faatasi ai ma le silia ma le 2.2 miliona tagata asiasi, e tusa ai ma se lipoti mai le Ofisa o Femalagaaiga a Paraguay (Senatur). "O faamaumauga, na tuufaatasia i le galulue faatasi ma le Matagaluega o Femalagaaiga, ua faaalia ai se faateleina tele o le taunuu mai o tagata asiasi e 22% pe a faatusatusa i le 2023," o le lipoti lea a le Resumen de Noticias (RSN).
O le Caribbean
I le avea ai ma se vaega o le itulagi, ua faʻamoemoeina le Caribbean e faʻaalia le tuputupu aʻe e 11% i le tausaga nei, pe a faʻatusatusa i le 5.7% i le 2024, e tusa ai ma le ECLAC (Tagaʻi i le siata o le fuafuaga a le ECLAC GDP). Mai atunuʻu e 14 o loʻo manatu o se vaega o le vaega o le itulagi, ua faʻamoemoeina Guyana e faʻaalia le tuputupu aʻe e le masani ai e 41.5% i le tausaga nei, pe a faʻatusatusa i le 13.6% i le 2024, faʻafetai i le vave faʻalauteleina o le alamanuia o le suauʻu i fafo iina.
Ua lipotia mai e le Faletupe o le Lalolagi o punaoa o le suauu ma le kesi i Guyana e “sili atu i le 11.2 piliona paelo e tutusa ma le suauu, e aofia ai le tusa ma le 17 tiliona kupita futu o teuga o le kesi masani.” O loo faaauau pea ona faia e le tele o kamupani suauu faavaomalo ni tupe teufaafaigaluega tetele, lea na mafua ai ona amata le faateleina o le gaosiga o le suauu i le atunuu i le 2022.
O le iʻuga o le tele o tupe maua o le a fesoasoani e faʻatupuina ai se manaʻoga fou mo vaega uma o vali ma vali ufiufi. "E ui, i le talafaasolopito, o le GDP i Guyana i le tagata e sili ona maualalo i Amerika i Saute, o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga talu mai le 2020, e averesi i le 42.3% i le tolu tausaga talu ai, na aumaia ai le GDP i le tagata e sili atu i le $18,199 i le 2022, mai le $6,477 i le 2019," o le World
Lipoti a faletupe.
O kamupani tetele i le gaosiga o vali ma mea ufiufi i le itumalo laitiiti, e tusa ai ma se sailiga a le Google AI, e aofia ai:
• Tagata Ta'aalo Fa'aitulagi: Lanco Paints & Coatings, Berger, Harris, Lee Wind, Penta, ma Royal.
• Kamupani Faavaomalo: PPG, Sherwin-Williams, Axalta, Benjamin Moore ma Comex.
• O isi kamupani iloga e aofia ai le RM Lucas Co. ma le Caribbean Paint Factory Aruba.
Venezuela
Ua leva ona avea Venesuela ma se atunuu e ese mai faiga faapolotiki i Amerika Latina, e ui lava i le tamaoaiga o le atunuu i le suauu ma le kesi, i lalo o le pulega a Peresitene Nicolás Maduro. Ua valoia e le ECLAC o le a tuputupu aʻe le tamaoaiga i le 6.2% i le tausaga nei, pe a faatusatusa i le 3.1% i le 2024.
Atonu o loo teena e le pulega a Trump lena valoʻaga o le tuputupu aʻe ina ua faʻalauiloa i le faaiuga o Mati e faapea o le a faʻaee e le Iunaite Setete se lafoga faʻaulufale mai e 25% i soʻo se atunuu o loʻo faʻaulufale mai le suauʻu a Venesuela, lea e tusa ma le 90% o le tamaoaiga o le atunuʻu.
O le faʻasalalauga o lafoga na faia ina ua maeʻa le faaleaogaina o le laisene a Chevron e suʻe ma gaosia le suauʻu i le atunuʻu i le aso 4 o Mati. “Afai e faʻalauteleina lenei fuafuaga i isi kamupani – e aofia ai le Repsol a Sepania, le Eni a Italia, ma le Maurel & Prom a Falani – e ono feagai le tamaoaiga o Venesuela ma se paʻu tele i le gaosiga o le suauʻu mata, faʻaitiitia le tufatufaina atu o penisini, vaivai le maketi o fesuiaiga o tupe mai fafo, faʻaitiitia le tau o le soifuaga, ma le siʻitia o le tau o le soifuaga,” o le tala lea a Caracas Chronicles.
Ua taʻua e le faʻalapotopotoga o tala fou se fetuunaiga talu ai nei mai le Ecoanalítica, lea e “faʻamoemoeina ai se faʻaitiitia o le GDP i le 2% i le 3% i le faʻaiʻuga o le 2025, faʻatasi ai ma le 20% o le paʻu i le vaega o le suauʻu.” O loʻo faʻaauau pea le au suʻesuʻe: “O faʻailoga uma e faʻailoa mai ai o le 2025 o le a sili atu ona faigata nai lo le mea na faʻamoemoeina muamua, faʻatasi ai ma se paʻu tele i le gaosiga i se taimi puʻupuʻu ma se paʻu i tupe maua mai le suauʻu.”
O Saina o se tasi o atunuu taʻimua i le faʻaulufale mai o le suauʻu a Venesuela, lea na faʻatauina le 68% o le suauʻu na auina atu e Venesuela i le 2023, e tusa ai ma se suʻesuʻega i le 2024 na faia e le US Energy Information Administration, e tusa ai ma le lipoti a le EuroNews. "O Sepania, Initia, Rusia, Sigapoa ma Viatename o nisi ia o atunuu o loʻo mauaina le suauʻu mai Venesuela, e pei ona faʻaalia i le lipoti," o le lipoti lea a le ofisa o tala fou.
“Ae oʻo lava i le Iunaite Setete – e ui i ana faʻasalaga faʻasaga ia Venesuela – ae faʻatauina pea le suauʻu mai lea atunuʻu. Ia Ianuari, na faʻaulufale mai ai e le Iunaite Setete le 8.6 miliona paelo o le suauʻu mai Venesuela, e tusa ai ma le Ofisa o le Faitau aofaʻi, mai le tusa ma le 202 miliona paelo na faʻaulufale mai i lena masina,” o le faʻamatalaga lea a le EuroNews.
I totonu o le atunu'u, o lo'o taula'i pea le tamaoaiga i le fa'aleleia atili o fale, lea e tatau ona fa'ateleina ai le mana'oga mo vali ma mea e ufiufi ai fale. Ia Me 2024, na fa'amanatuina ai e le malo o Venezuela le 13 tausaga o lana polokalame o le Great Housing Mission (GMVV), e fa'amanatuina ai le 4.9 miliona o fale na tu'uina atu i aiga o le vasega faigaluega, e pei ona lipotia mai e le Venezuelanalysis. O lo'o i ai i le polokalame se sini e fausia ai le 7 miliona fale i le 2030.
E ui atonu e maasiasi le aufaipisinisi i Sisifo i le faateleina o a latou pisinisi i Venesuela, ae o loo lagolagoina e faletupe tetele ma isi atunuu galuega tau atinae, e aofia ai le Faletupe Atinae o Amerika Latina ma le Karepiane (CAF).
Taimi na lafoina ai: Me-08-2025

