itulau_fanua

Afelika i Saute Lafoa'i Alamanuia, Suiga o le Tau ma Faiga Fa'apalapala

Ua valaau nei tagata popoto mo le faʻateleina o le taulai atu i le faʻaaogaina o le malosi ma faiga faʻaaoga muamua pe a oʻo i le afifiina e faʻaitiitia ai otaota lafoai.

img

Greenhouse gas (GHG) e mafua mai i le maualuga o le suauu ma le leaga o le puleaina o otaota o ni luʻitau sili ia e lua o loʻo feagai ma pisinisi faʻapipiʻi a Aferika, ma o le mea lea o le faanatinati o le faʻafouina o fofo gafataulimaina e le gata ina puipuia ai le faʻaauauina o pisinisi ae faʻamautinoaina le au gaosi oloa ma tagata taʻalo i le tau fa'atauga o tupe alu fa'apisinisi laiti ma maualuga tupe maua.

Ua vala'au nei tagata popoto mo le fa'ateleina o le fa'aogaina o le malosi ma le fa'aogaina muamua pe a o'o i le afifiina e fa'aitiitia ai otaota lafoai pe afai o le itulagi e sao lelei i le net zero i le 2050 ma fa'alautele le taamilosaga o le filifili tau a le pisinisi.

Afelika i Saute
I Aferika i Saute, o le tele o le faalagolago i puna o le malosi o le fossil-driven i le faagaioia o fale gaosi eletise ma le leai o ni tulafono faatonutonu lelei ma le faʻamalosia o le lafoaia o otaota ua faʻamalosia ai nisi o kamupani faʻapipiʻi a le atunuʻu e filifili mo tupe teufaafaigaluega i le sapalai mama mama ma fofo fofo. e mafai ona toe fa'aaogaina ma toe fa'aaogaina e le au gaosi oloa fa'apea ma a latou tagata fa'atau.

Mo se faʻataʻitaʻiga, Cape Town-based Polyoak Packaging, o se kamupani e faʻapitoa i le mamanu ma le gaosiga o pusa palasitika malosi e faʻatatau i le siosiomaga mo meaʻai, meainu ma fale gaosi oloa, fai mai suiga o le tau ma palasitika filogia, lea e mafua mai i le vaega o gaosiga e aofia ai le alamanuia coatings, e lua o le lalolagi "faafitauli leaga" ae o fofo o loo avanoa mo tagata taaalo maketi fou coatings.

Na taʻua e Cohn Gibb, le pule faʻatau a le kamupani, i Johannesburg ia Iuni 2024, o le vaega o le malosi e sili atu i le 75% o kasa kasa ma le malosi o le lalolagi e maua mai i suauʻu. I Aferika i Saute, e oo atu i le 91% o le malosi atoa o le atunuu pe a faatusatusa i le 80% i le lalolagi atoa ma le koale o loo pulea ai le eletise a le atunuu.

“Aferika i Saute o le lona 13 sili ona tele kasa kasa e gaosia i le lalolagi atoa ma le vaega sili ona malosi o le malosi o le carbon i atunuu G20,” o lana tala lea.

O le Eskom, le kamupani eletise a Aferika i Saute, “o se kamupani pito i luga o le lalolagi e gaosia le GHG ona o le tele o le sulfur dioxide na te aumaia nai lo le tuufaatasia o le US ma Saina,” o le tala lea a Gibb.

Ole maualuga ole fa'aoso ole sulfur dioxide e iai a'afiaga ile fa'agasologa ole gaosiga ma faiga a Aferika i Saute e fa'aoso ai le mana'omia mo le fa'amama mama.
O le manaʻo e lagolago taumafaiga a le lalolagi e faʻaitiitia le faʻaaogaina o suauʻu faʻasolosolo ma faʻaitiitia i luga o latou lava tau faʻagaioiga, faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o le faʻaitiitia o uta faifaipea a le Eskom tau, ua faʻamalosia ai Polyoak i malosiaga faʻafouina lea o le a maua ai e le kamupani le toeitiiti 5.4 miliona kwh i tausaga taʻitasi. .

O le malosi mama e gaosia "o le a sefe ai le 5,610 tone o CO2 faʻaletausaga e manaʻomia ai le 231,000 laau i le tausaga e mitiia ai," o le tala lea a Gibb.

E ui ina le lava le fa'afaigaluegaina o malosiaga fa'afouina e lagolago ai le fa'agaioiga a le Polyoak, ae o lo'o fa'atupe e le kamupani i le taimi nei i afi afi e fa'amautinoa ai le le motusia o le eletise i le taimi o le utaina o uta mo le lelei lelei o le gaosiga.

I se isi nofoaga, fai mai Gibb o Aferika i Saute o se tasi o atunuu e sili ona leaga le puleaina o otaota i le lalolagi ma e manaʻomia ni fofo fou e faʻapipiʻiina e le au fai mea faʻapipiʻi e faʻaitiitia ai le aofaʻi o otaota e le toe faʻaaogaina ma le toe faʻaaogaina i totonu o se atunuu e oʻo atu i le 35% o aiga e leai se faiga e aoina ai otaota. O se vaega tele o otaota e gaosia e lafoaʻi faasolitulafono ma lafoai i totonu o reivers e masani ona faʻalauteleina nofoaga faʻapitoa, e tusa ai ma Gibb.

Toe fa'aaogaina afifi
Ole lu'itau tele ile fa'afoeina o otaota e sau mai palasitika ma fa'alavalava kamupani afifi ma e maua e le au fa'atau oloa le avanoa e fa'aitiitia ai le avega i luga ole si'osi'omaga e ala ile afifiina umi e mafai ona fa'aaogaina e faigofie ona toe fa'aaogaina pe a mana'omia.

I le 2023, na fausia ai e le Matagaluega o Vaomatua ma Faigafaiva a Aferika i Saute le taʻiala o le afifiina o le atunuʻu e aofia ai vaega e fa o mea e afifi ai vaitafe o uʻamea, tioata, pepa ma palasitika.

O le taʻiala, o le tala lea a le matagaluega, o le fesoasoani lea i le "faʻaitiitia o le tele o afifiina e faʻamaeʻa i nofoaga e faʻaumatia ai e ala i le faʻaleleia o le mamanu o oloa, faʻateleina le lelei o faiga gaosiga ma faʻalauiloaina le puipuia o otaota."

"O se tasi o sini autu o lenei taʻiala faʻapipiʻi o le fesoasoani lea i tagata mamanu i ituaiga uma o afifiina ma se malamalamaga sili atu i le siosiomaga o aʻafiaga o a latou filifiliga mamanu, ma faʻamalosia ai faiga lelei o le siosiomaga e aunoa ma le faʻatapulaaina o filifiliga," o le tala lea a le sa avea muamua ma faifeau DFFE Creecy Barbara, o ia lea. ua siitia atu i le matagaluega o felauaiga.

I Polyoak, fai mai Gibb, o loʻo agai i luma le pulega a le kamupani i lana afifiina o pepa e taulaʻi i le "toe faʻaaogaina o pusa e faʻasaoina ai laau." Polyoak's cartons e faia mai le food grade carton board mo mafuaaga saogalemu.

"I le averesi e manaʻomia ai le 17 laau e maua ai le tasi tone o le carbon board," o le tala lea a Gibb.
"O le matou pusa faʻafoʻi faʻataʻitaʻiga e faafaigofie ai le toe faʻaaogaina o pusa taʻitasi mo le averesi lima taimi," o lana faʻaopoopo mai lea, ma taʻua ai le 2021 mataʻina o le faʻatauina o le 1600 tone o pusa fou, toe faʻaaogaina ma faʻaolaina ai le 6,400 laau."

Fai mai Gibb i le sili atu ma le tausaga, o le toe faʻaaogaina o katuni e faʻasaoina ai le 108,800 laau, e tutusa ma le tasi miliona laau i le 10 tausaga.

O le tala a le DFFE e silia ma le 12 miliona tone o pepa ma pepa afifi na toe maua mo le toe faʻaaogaina i totonu o le atunuu i le 10 tausaga talu ai ma fai mai le malo e sili atu i le 71% o pepa toe maua ma afifi na aoina i le 2018, e tusa ma le 1,285 miliona tone.

Ae o le lu'itau tele o lo'o feagai ma Aferika i Saute, e pei ona i ai i le tele o atunu'u o Aferika, o le fa'ateleina lea o le lafoa'iina e le fa'atonuina o palasitika, aemaise o pelleti palasitika po'o nurdles.

"O le pisinisi palasitika e tatau ona taofia le masaa o pellets palasitika, paʻu poʻo paʻu i totonu o le siosiomaga mai fale gaosi oloa ma tufatufaina atu," o le tala lea a Gibb.

I le taimi nei, o loʻo faʻatautaia e Polyoak se faʻaupuga e faʻaigoaina o le 'catch that pellet drive' e faʻatatau i le puipuia o pelleti palasitika aʻo leʻi oʻo atu i alavai o le afa o Aferika i Saute.

“O le mea e faanoanoa ai, o pelleti palasitika ua faaseseina o ni meaai suamalie i le tele o i’a ma manulele pe a uma ona see i alavai o le afa lea e oo mai ai i totonu o tatou vaitafe e feoai agai i lalo i le sami ma iu ai ina tafe i luga o tatou matafaga.”

O pelleti palasitika e afua mai i microplastics e maua mai i le pefu pa'u ma le microfiber mai le fufuluina ma le fa'amagoina o le nailon ma le polyester lavalava.

E le itiiti ifo i le 87% o microplastics ua fa'atauina fa'ailoga auala (7%), microfibers (35%), pefu o le taulaga (24%), pa'u (28%) ma nurdles (0.3%).

E foliga mai o le a fa'aauau pea le tulaga e pei ona ta'ua e le DFFE o Aferika i Saute e "leai ni polokalame tetele mo le puleaina o otaota pe a mae'a le fa'atau mo le tu'ueseeseina ma le fa'agaoioiga o mea fa'apalapala ma fa'apalapala.

“O se taunuuga, o nei mea e leai se aoga tele i le aoina o otaota aloa'ia pe faasamasamanoa, o lea e ono tumau ai oloa i totonu o le si'osi'omaga po'o le sili atu, e iu i le lapisi," o le tala lea a le DFFE.

E ui lava ina iai le Tulafono o le Puipuiga o Tagata Fa'atau Vaega 29 ma le 41 ma Tulaga Fa'ata'atia 2008 Vaega 27(1) & {2) e fa'asa ai ni fa'amatalaga sese, fa'asesē pe fa'a'ole'ole e fa'atatau i mea o lo'o gaosia po'o uiga fa'atinoga fa'apea pisinisi mai le fa'ailoa sese pe fa'agaoioia i totonu. o se faiga e foliga mai “e faaosofia ai le manatu o oloa e ogatusa ma le South African National Standard po o isi lomiga a le SABS.”

I se taimi puupuu ma le feololo, ua unaʻia e le DFFE kamupani e faʻaitiitia le aʻafiaga o le siosiomaga o oloa ma auaunaga e ala i la latou taamilosaga atoa o le olaga "ona o suiga o le tau ma le faʻaauau o luʻitau sili lea a sosaiete i aso nei, e sili ona taua mo."


Taimi meli: Aukuso-22-2024