itulau_fu'a

Alamanuia o Ufiufi i Aferika i Saute, Suiga o le Tau ma le Fa'aleagaina o Palasitika

Ua talosagaina nei e tagata atamamai le faateleina o le taulaiga i le faaaogaina o le malosi ma faiga masani a’o le’i faaaogaina le malosi pe a oo i afifiina ina ia faaitiitia ai otaota lafoai.

ata

O le kasa fa'avevela (GHG) e mafua mai i le tele o le suau'u ma le le lelei o faiga fa'atonutonu o otaota o ni lu'itau tetele ia e lua o lo'o feagai ma le alamanuia o vali i Aferika, ma o le mafua'aga lea o le faanatinati o le fa'afouina o fofo gafataulimaina e le gata ina puipuia ai le fa'aauauina o le alamanuia ae fa'amautinoa ai fo'i i kamupani gaosi oloa ma tagata fa'atino i le filifili taua le itiiti o tupe fa'aalu a pisinisi ma tupe maua maualuga.

Ua talosagaina nei e tagata atamamai le faʻateleina o le taulaʻi atu i le faʻaaogaina o le malosi ma faiga masani aʻo leʻi faʻaaogaina pe a oʻo i afifiina ina ia faʻaitiitia ai otaota lafoaʻi pe afai e manaʻo le itulagi e saofagā i le leai o se aoga i le 2050 ma faʻalautele ai le faʻasologa o taua o le alamanuia vali.

Afelika i Saute
I Aferika i Saute, o le faalagolago tele i punaoa o le malosiaga e faʻaaogaina mai minerale e faʻamalosia ai galuega a fale gaosi vali ma le leai o ni faiga faʻatonutonu lelei ma faʻamalosia e lafoaʻi ai otaota ua faʻamalosia ai nisi o kamupani vali a le atunuʻu e filifili mo ni tupe teufaafaigaluega i le sapalai o le malosiaga mama ma fofo mo afifiina e mafai ona toe faʻaaogaina ma toe faʻaaogaina e le au gaosi oloa faʻapea foʻi ma a latou tagata faʻatau.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Polyoak Packaging i Cape Town, o se kamupani e faʻapitoa i le mamanuina ma le gaosia o afifiina palasitika malō e faʻatonutonuina le siosiomaga mo meaʻai, meainu ma faʻaoga tau alamanuia, ua fai mai o suiga o le tau ma le faʻaleagaina o palasitika, lea e mafua ona o le vaega o gaosiga e aofia ai le alamanuia o vali, o ni "faʻafitauli leaga" e lua i le lalolagi ae o loʻo avanoa fofo mo tagata taʻalo fou i le maketi o vali.

Na saunoa Cohn Gibb, le pule o faʻatauga a le kamupani, i Johannesburg ia Iuni 2024, o le vaega o le malosiaga e sili atu i le 75% o kasa faʻavevela o le lalolagi e mafua mai i le malosiaga o le lalolagi e maua mai i suauʻu faʻalenatura. I Aferika i Saute, e oʻo atu i le 91% o le malosiaga atoa o le atunuʻu e maua mai i suauʻu faʻalenatura pe a faʻatusatusa i le 80% i le lalolagi atoa ma o le malala e pulea le sapalai o le eletise a le atunuʻu.

“O Aferika i Saute o le lona 13 lea o atunuu e sili ona tele le faʻasaʻolotoina o kasa faʻavevela i le lalolagi atoa faatasi ai ma le vaega o le malosiaga e sili ona tele le kaponi i atunuu o le G20,” o lana tala lea.

O le Eskom, o le kamupani eletise a Aferika i Saute, “o se tasi o kamupani gaosi oloa sili ona tele i le lalolagi o le GHG ona e sili atu le tele o le sulfur dioxide e faʻasaʻolotoina nai lo le Iunaite Setete ma Saina pe a tuʻufaʻatasia,” o le matauga lea a Gibb.

O le maualuga o le kasa o le sulfur dioxide e iai ni aafiaga i le faagasologa o gaosiga ma faiga o gaosiga a Aferika i Saute ma mafua ai ona manaʻomia ni filifiliga mo le malosiaga mama.
O le naunau e lagolago taumafaiga i le lalolagi atoa e faʻaitiitia ai le faʻasaʻolotoina o kasa e mafua mai i le suauʻu ma faʻaitiitia ai tau o galuega a le kamupani, faʻapea foʻi ma le faʻaitiitia o le faʻaitiitia pea o le avega ona o tau o le Eskom, ua tuleia ai Polyoak i le malosiaga faʻafouina lea o le a vaʻaia ai le kamupani e maua ai le toeitiiti atoa le 5.4 miliona kwh i tausaga taʻitasi.

O le malosiaga mama e maua mai ai “o le a sefe ai le 5,610 tone o le kasa o le CO2 i tausaga taʻitasi lea e manaʻomia ai le 231,000 laau i le tausaga e mitiia ai,” o le tala lea a Gibb.

E ui lava e le lava le tupe teufaafaigaluega fou mai le malosiaga faafouina e lagolago ai galuega faatino a le Polyoak, ae i le taimi nei ua teu faafaigaluega le kamupani i ni generators e faamautinoa ai le leai o se faalavelave i le sapalai o le eletise i le taimi o le aveeseina o uta mo le lelei atoatoa o le gaosiga.

I se isi itu, fai mai Gibb o Aferika i Saute o se tasi o atunuu e sili ona leaga faiga tau pulega o otaota i le lalolagi ma e manaʻomia ni fofo fou mo afifiina e kamupani gaosi vali e faʻaitiitia ai le aofaʻi o otaota e le toe faʻaaogaina ma e le toe faʻaaogaina i se atunuu e oʻo atu i le 35% o aiga e leai se ituaiga o aoina o otaota. O se vaega tele o otaota e gaosia e lafoaʻi faasolitulafono ma lafoaʻi i totonu o faletaele e masani ona faʻalauteleina ai nofoaga e le aloaia, e tusa ai ma Gibb.

Afifi e mafai ona toe fa'aaogaina
O le luʻitau tele i le puleaina o otaota e sau mai kamupani afifiina palasitika ma mea vali ma o loʻo iai le avanoa i le au sapalai e faʻaitiitia ai le avega i le siosiomaga e ala i afifiina e umi se taimi e toe faʻaaogaina ma e faigofie ona toe faʻaaogaina pe a manaʻomia.

I le 2023, na atiae ai e le Matagaluega o Vaomatua ma Faigafaiva ma le Siosiomaga a Aferika i Saute se taʻiala mo afifiina a le atunuu lea e aofia ai vaega e fa o mea e afifiina ai e pei o uʻamea, tioata, pepa ma palasitika.

O le taʻiala, na fai mai ai le matagaluega, o le fesoasoani lea i le “faʻaitiitia o le tele o afifiina e iʻu i nofoaga e lafoaʻi ai otaota e ala i le faʻaleleia atili o le mamanu o oloa, faʻaleleia atili le lelei o faiga gaosi ma le faʻalauiloaina o le puipuia o otaota.”

“O se tasi o sini autū o lenei taʻiala mo afifiina o le fesoasoani lea i tagata mamanu i ituaiga uma o afifiina ia malamalama atili ai i aafiaga tau le siosiomaga o a latou faaiuga tau mamanu, ma faapea ona faalauiloa ai faiga lelei tau le siosiomaga e aunoa ma le faatapulaaina o filifiliga,” o le saunoaga lea a le sa avea muamua ma minisita o le DFFE, Creecy Barbara, o lē ua siitia atu nei i le matagaluega o felauaiga.

I le Polyoak, fai mai Gibb, ua faʻaauau pea ona faʻagasolo e le pulega a le kamupani ana afifiina pepa e taulaʻi i le "toe faʻaaogaina o atigipusa e faʻasaoina ai laʻau." O atigipusa a le Polyoak e faia mai le laupapa atigipusa e lelei mo meaʻai mo mafuaʻaga tau saogalemu.

“I le averesi e 17 laau e manaʻomia e gaosia ai le tasi le tone o le laupapa kaponi,” o le tala lea a Gibb.
“O la matou fuafuaga mo le toe fa’afo’iina o atigipusa e fa’afaigofie ai le toe fa’aaogaina o atigipusa ta’itasi mo le averesi o le fa’alima taimi,” o lana fa’aopoopoga mai lea, ma ta’ua ai le tulaga taua o le 2021 o le fa’atauina o le 1600 tone o atigipusa fou, ma toe fa’aaogaina ma fa’asaoina ai le 6,400 la’au.”

Ua fuafua e Gibb i le silia ma le tausaga, o le toe faʻaaogaina o atigipusa e sefe ai le 108,800 laau, e tutusa ma le tasi le miliona laau i le 10 tausaga.

Ua fuafua e le DFFE e silia ma le 12 miliona tone o pepa ma afifiina pepa ua toe maua mai mo le toe faʻaaogaina i totonu o le atunuʻu i le 10 tausaga ua tuanaʻi ma ua fai mai le malo e silia ma le 71% o pepa ma afifiina e mafai ona toe maua na aoina mai i le 2018, e tusa ma le 1,285 miliona tone.

Ae o le luʻitau aupito tele o loʻo feagai ma Aferika i Saute, e pei ona iai i le tele o atunuu Aferika, o le faʻateleina lea o le lafoaʻia o palasitika e le faʻatonutonuina, aemaise lava pellets palasitika poʻo nurdles.

“E tatau i le pisinisi palasitika ona taofia le masaa o pellets palasitika, flakes poʻo pauta i totonu o le siosiomaga mai nofoaga gaosi ma tufatufaina atu,” o le saunoaga lea a Gibb.

I le taimi nei, o loʻo faʻatautaia e le Polyoak se tauvaga ua faʻaigoaina o le 'puʻe le pellet drive' e faʻatatau i le puipuia o pellets palasitika aʻo leʻi oʻo i totonu o alavai o timuga i Aferika i Saute.

“E fa’anoanoa, o pulu palasitika e fa’aseseina o ni mea’ai suamalie i le tele o i’a ma manu felelei pe a uma ona se’e atu i alavai o timuga lea e o’o atu ai i totonu o a tatou vaitafe ma tafe ifo i le sami ma iu ai ina tafe atu i o tatou matafaga.”

O pulu palasitika e afua mai i palasitika laiti e maua mai le efuefu o pa'u ta'avale ma le microfiber mai le fufuluina ma le fa'amagoina o lavalava nylon ma polyester i le masini e fa'amamago ai.

E le itiiti ifo i le 87% o palasitika laiti ua fefaʻatauaʻi ma faʻailoga o auala (7%), ie laiti (35%), pefu o le taulaga (24%), paʻu taʻavale (28%) ma ie susu (0.3%).

E foliga mai o le a tumau pea le tulaga ona ua fai mai le DFFE o Aferika i Saute "e leai ni polokalame tetele e pulea ai otaota a tagata faatau pe a uma ona faaaoga, mo le vaevaeina ma le faagasologaina o afifiina e pala ma otaota e mafai ona pala."

“O se taunuuga, o nei meafaitino e leai so latou taua totino i tagata e aoina otaota aloaia poʻo le le aloaia, o lea e foliga mai o le a tumau pea oloa i le siosiomaga pe i le tulaga sili ona lelei, e iʻu lava ina lafoaʻi i le fanua lafoaʻi otaota,” o le saunoaga lea a le DFFE.

E ui lava i le iai o le Tulafono Puipuiga o Tagata Faatau Vaega 29 ma le 41 ma le Tulafono o Tulaga Faatonuina 2008 Vaega 27(1) & {2) lea e faasaina ai ni tagi sese, faaseseina pe taufaasese e uiga i mea o loʻo i totonu o oloa poʻo uiga o le faatinoga faapea foi ma pisinisi mai le tagi sese pe faagaoioia i se auala e ono "faatupuina ai le lagona o loʻo tausisia e oloa se Tulaga Faatonuina Faaleatunuu a Aferika i Saute poʻo isi lomiga a le SABS."

I se taimi puupuu ma se taimi feololo, ua uunaia e le DFFE kamupani e faʻaitiitia le aʻafiaga o oloa ma auaunaga i le siosiomaga i le latou olaga atoa “talu ai o suiga o le tau ma le faʻasaoina o mea o luʻitau tetele ia a le sosaiete i aso nei, e matua taua tele mo.”


Taimi na lafoina ai: Aokuso-22-2024